Datum objave: 07. listopada 2013

Potaknuti odličnim odazivom i odjekom prošlogodišnjeg, prvog obiteljskog okupljanja, članovi ladimirevačke obitelji Babok i ove su godine imali veliki obiteljski susret. Na imanju bratića File, ponovo se okupilo sedamdesetak predstavnika ove brojne obitelji koji su međusobnom druženju proveli prekrasan dan.Baboki su jedna od prvih obitelji koloniziranih Zagoraca koji su se nakon Drugog svjetskog rata doselili u Ladimirevce u kojima su stvorili svoj novi dom i postali uvaženi članovi zajednice.I ovoga puta organizacije okupljanja prihvatili su se članovi druge generacijeobitelji koja je ujedno i prva generacija slavonskih Baboka, a lijepo vrijeme i slobodan vikend rezultirali su odazivom većine članova obitelji.I danas, sedam desetljeća nakon dolaska u Slavoniju, većina članova obitelji još uvijek živi u Ladimirevcima, no ni onima koje je život odnio nešto dalje, nije bilo teško voziti i po nekoliko sati kako bi dan proveli sa svojom obitelji.Tako su na okupljanje stigli Baboki iz Siska, Ogulina i Zagreba, te naravno oni iz Osijeka, Valpova i Bizovca. Imanje bratića File i ove je godine bilo idealno mjesto za ovakav događaj, pa je susret svih generacija Baboka prošao u opuštajućoj i veseloj atmosferi. Nije nedostajalo ni ića ni pića, a bome ni priča u kojima su se oni stariji Baboki prisjećali nekih prošlih vremena i kojima su mlađim generacijama pokušali prenijeti dio anegdota iz obiteljskog života.Zahvaljujući prošlogodišnjem okupljanju, na kojem su se pripadnici četvrte generacije Baboka bolje upoznali, ovogodišnje druženje dočekano je s posebnim veseljem.

Datum objave: 16. rujna 2013

Prošli tjedan u Ladimirevcima je protekao u znaku obilježavanja Dana mjestaLadimirevci. Nakon svečane sjednice Vijeća Mjesnog odbora Ladimirevci na kojoj su najzaslužnijim pojedincima podijeljena javna priznanja, program obilježavanja nastavljen je u petak. Već u popodnevnim satima središtem Ladimirevaca širio se miris ribljih specijaliteta, a Ladimirevčani i njihovi gosti zajedno su pratili nogometnu utakmicu Srbija – Hrvatska nakon čega je uslijedila zabava uz Jovaliusband. Središnji dio subotnjeg programa bila je smotra folklora KUD Šokadija i prijatelji te pučka veselica uz TS Ravnica i Željka Lončarića Žeca. Ipak, najsvečanije bilo je u nedjelju kada se obilježavala i 80. godišnjica Dobrovoljnog vatrogasnog društva, najstarije udruge koja djeluje u mjestu. Program obilježavanja počeo e tradicionalnom budnicom i svečanim postrojavanjem članova DVD-a Ladimirevci. Uz članove ladimirevačkog DVD-a, na ovoj svečanosti bili su i brojni gosti, dožupan Osječko-baranjske županije Željko Kraljičak, zamjenik predsjednika Skupštine Osječko-baranjske Goran Ivanović, koji je ujedno i predsjednik Vijeća Mjesnog odbora Ladimirevci, gradonačelnik Valpova Leon Žulj, predsjednik Vatrogasne zajednice Osječko-baranjske županije Nikica Mužević, prwdsjednik Vatrogasne zajednice grada Valpova i općine Petrijevci Zdravko Cvenić, predsjednici dobrovoljnih vatrogasnih društava iz okolnih mjesta, te Božica Trnski, načelnica općine Hlebine čije dobrovoljno vatrogasno društvo njeguje dugogodišnje prijateljske odnose s ladimirevačkim DVD-om. Sve goste i članove društva najprije je pozdravio Željko Vecl, predsjednik DVD-a Ladimirevci.

Datum objave: 16. rujna 2013

Svečanom sjednicom Vijeća Mjesnog odbora Ladimirevci koja je održana u utorak navečer, počelo je obilježavanje ovogodišnjih Dana Ladimirevaca. Uz članove VMO Ladimirevci i predstavnike ladimirevačkih udruga, na svečanoj sjednici bili su i brojni gosti, Antun Kapraljević, predsjednik Skupštine Osječko-baranjske županije, Leon Žulj, gradonačelnik Valpova, Dubravko Kučinac, dogradonačelnik Valpova, gradski vijećnici i predsjednici Vijeća mjesnih odbora s područja grada Valpova i brojni drugi. Pozdravljajući sve nazočne predsjednik VMO Ladimirevci Goran Ivanović Lac je istaknuo kako se ove godine navršava 680 godina od prvog pisanog spomena Ladimirevaca.

Datum objave: 16. rujna 2013

Simboličnim presijecanjem vrpce, u utorak navečer svečano je otvoren središnji ured HERA NET, Mreže visokoobrazovanih ruralnih animatora u Ladimirevcima. Riječ je o projektu koji je financiran sredstvima Europske unije, a koji je pripremao i provodi Poljoprivredni fakultet u Osijeku u suradnji s partnerima. Projekt je započeo prije godinu dana, a provodio se pod nazivom HERA NET, mreža visokoobrazovanih ruralnih animatora s ciljem poboljšanja mogućnosti održivog zapošljavanja dugotrajno nezaposlenih visokoobrazovanih osoba u ruralnom području Brodsko-posavske, Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije. Ove tri županije, uz Grad Valpovo i Područni ured Hrvatskog zavoda za zapošljavanje ujedno su i partneri Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku u ovom projektu.

Datum objave: 3.travnja 2013

Rodili su se 2009. godine, iako u nekom drugom izdanju i sa drugim licima ovaj ladimirevački bend prošao je puno svirki u Valpovštini i Slavoniji. Danas iz originalne postavke ostao je samo Leon, a „neki novi klinci“ zauzeli su svoje mjesta na pozornici. Sa prepoznatljivim repertoarom hrvatskog i stranog rocka ovaj mlađahni, svemirski poznati bend svima je zapeo za oko. Tko su ovi likovi, tko tu svira, tko tu pjeva, odakle dolaze? Lea svira klavijature i brine se za make up benda, Branimir pjeva i svira bas. David udara u bubnjeve i pjeva, a Mate vješto solira na gitari. Kao najiskusniji član benda, gitarist Leon je šef i svi ga „slušaju“, posebno Branimir i David. Možda ne znate ali prvi rock bend u Ladimirevcima osnovan je daleke 1966. godine pod nazivom „Tinejđeri“. Ovi novi tinejđeri imaju znanja, volje i solidnu opremu. Želja im je napraviti autorske pjesme pa onda u boj. Možda ih sutra gledamo na CMC-u i MTV-u, ili na Slavonskom Veselju.

Datum objave: 25. ožujak 2013

Nastupom novih vremena i napuštanjem starih poslova i djelatnosti kojima su se naši stari bavili, brojne riječi i izrazi nestali su iz svakodnevnoga govora mlađih generacija. Svakodnevno ih zamjenjuju "novi" moderni termini pridošli putem video medija iz anglosaksonskog govornog područja. Tako danas naša djeca vjerojatno više niti ne razumiju ponekog starinu kada počne govoriti starim šokačkim govorom i izrazima. Stoga smo zabilježili neke od tih izraza u želji da ih sačuvamo i učinimo dostupnima posjetiteljima naše web-stranice, te da pokrenemo interaktivnu akciju prikupljanja starih riječi i izraza odnosno izreka i poslovica. Pozivamo da preko naše facebook stranice doprinesete i povećate fond riječi ovoga kratkog rječnika, naravno uz tumačenje značenja i konteksta u kojemu se navedeni izraz koristi, a mi ćemo ga unijeti u popis.

Datum objave: 3. svibnja. 2012

U Hrvata je običaj davanja nadimaka postojao od najstarijih vremena. Takvi nadimci nadijevani su osobama uz ime radi lakše identifikacije i to po nekoj upadljivoj osobini nositelja, po nazivu životinje na koju je podsjećao imenovani, biljkama, porijeklu ili kakvome tjelesnom nedostatku osobe. Nadimak je čovjeka pratio čitavoga života, a ako se radilo o ugledniku ili prvaku obiteljske zajednice, prelazio je i na njegovo potomstvo i postajao svojevrsna oznaka nekog kućanstva, odnosno "kuće" ili "numere". Tako prva prezimena i jesu imala ulogu nadimka, a ranije su nadimci u našemu narodu bili podrugljivi i živopisni. U srednjovjekovnim vrelima zabilježeni su nadimci Češiguz i Goriguzica (13. stoljeće u Dubrovniku), Kileša (Krk), Visigaća (Dubrovnik), dok u kontinentalnoj Hrvatskoj u 11. stoljeću bilježimo nadimke Kruhonja, Krok, Perec, Pokaz, Babinzet, Jamomet, Krivobog, Maloseja i Peciguz. Evangelizacijom i prihvaćanjem kršćanstva, a osobito poslije Tridentskog koncila, nestaju narodni nadimci koji zvuče opscesno i zamjenjuju ih oni izvedeni od svetačkih imena ili topografskih pojmova.

Tijekom prve polovice svibnja po peti puta u Ladimirevcima je održana kulturno-etnografska manifestacija u spomen na velikoga hrvatskog glumca Fabijana Šovagovića. Ove godine održana je pod imenom "Šovini dani" i trajala je od petoga do dvanaestoga svibnja 2011. godine. Svojevrsna najava ovoga događanja počela je još u ožujku predavanjem "Glagoljica u gostima" Društva prijatelja glagoljice iz Zagreba. Tom prigodom su u holu Osnovne škole Ladimirevci predavač dr. Darko Žubrinić i glumac Stjepan Bahert Ladimirevčanima približili svu ljepotu i značaj glagoljičkih misala, knjiga i dokumenata, kroz živu riječ i sliku.

Autor snimke: Stjepan Šovagović

Ovaj video je snimljen oko 1984. godine. Prikazuje koncert grupe "Hazard" u LOK-u (Ladimirevačkom omladinskom klubu), zatim disko večer i omladinski sastanak koji vodi tadašnji predsjednik Omladinske organizacije Branko Križanec, sada već nažalost pokojni.

Nazivi naselja, šuma, njiva i voda kriju u svakom našem selu neiscrpno bogatstvo informacija o prošlosti našega zavičaja. Analizom mjesnog nazvlja može se iščitati koji i kakvi ljudi su živjeli u prošlosti na tom terenu, kakav je bio biljni i životinjski svijet, čime su se ljudi bavili, kada su došli u neki kraj i u što su vjerovali. Sve to zapisano je u imenima naših polja i šuma, a mnogo govori i o odnosu ljudi i prirode, kako nekada, tako i danas.

Gledajući nedavno reprizno prikazivanje filma »Sokol ga nije volio« na našoj televiziji, prisjetio sam se da je prošlo već desetak godina od završetka snimanja toga filma, u kojemu sam i osobno sudjelovao kao statist. Sada, sa vremenske distance od deset godina, vidimo koliki je značaj toga filma za nas Slavonce. Naime, to je bio i ostao prvi pravi »slavonski« film i po tematici, glumcima, statistima i lokacijama snimanja. Film je dobrim dijelom uspio zabilježiti duh i mentalitet ovdašnjega čovjeka, ali je i prvi hrvatski film koji je načeo neku tabu-teme (na primjer prisilna kolektivizacija, križni put, likvidacije itd.) još za starog režima komunističke Jugoslavije. Upravo to je ono što ovaj film čini vrijednim i danas, te je on još uvijek jedno od najboljih ostvarenja režisera Branka Schmidta.

Filmski, kazališni i TV-glumac, rodio se u Ladimirevcima, slavonskom selu pored Valpova 4. siječnja 1932. godine. Podrijetlom je iz zemljoradničke obitelji, a o svom djetinjstvu sam je rekao slijedeće: "Moj otac Josip i mati Tonka imali su nas četvero, dva brata i dvije sestre. Moj stric je imao kćer i sina. Svi smo živjeli u jednoj kući. Imali smo jednu sobu od sokaka u kojoj je bila peć i u kojoj smo spavali mi - sva djeca. Otac mi je umro kad mi je bilo sedam godina, a majka, koja me željela dati u popove, jer sam bio najmlađi, tri godine poslije njega. Stric je ispunio njezinu želju i dao me na školovanje u Osijek. Bio sam dobar đak u nižoj školi, recitirao sam pjesme i bio ministrant".

Ladimirevci su naselje smješteno u središtu mikroregije Valpovštine. Područje Valpova spada u pridravsku nizinu Osijeka pružajući se u smjeru sjeverozapad-jugoistok duž desne obale rijeke Drave. Cijeli kraj je tipično ravničarski prostor i smješten je na aluvijalnoj ravni rijeke Karašice koja teče paralelno s rijekom Dravom. Karašica se kod Petrijevaca ulijeva u rijeku Dravu.

Pretežiti dio Valpovštine je nekada bio prekriven šumama hrasta lužnjaka, običnoga graba, bukve, te bijele vrbe i topole u nižim predjelima. Tijekom devetnaestog stoljeća veći dio tih šuma je iskrčen, a šumsko i močvarno tlo je pretvoreno u oranice na kojima se danas uzgajaju ratarske kulture. Zbog toga krajobraz Ladimirevaca ima tipično ravničarski izgled.

Selo Ladimirevci smješteno je nizvodno od utoka rijeke Vučice u Karašicu pružajući se duž lokalne ceste koja od Valpova vodi za Bizovac i dalje do Osijeka.