Baner

Ladimirevačka narodna nošnja - 4. dio

KLOMPE

Drvene klompe su tradicijska drvena obuća panonske zone. U slavonskoj Podravini pojavili su se početkom dvadesetoga stoljeća kao obuća seljačkog stanovništva. U tom kontekstu klompe se nose kao omiljena svakodnevna obuća pri poslovima oko staje, na dvorištu i pri svakidašnjim poslovima u selu. Najčešće su nošene u zimskom dijelu godine po blatu i snijegu. Tada su ih nosili s obojcima (komadima vunenog tkanja kariranog uzorka za omatanje nogu) i uz to bi ih ispunili slamom ili sijenom, te tako dobili zdravu i toplu, a jeftinu obuću. Kasnije su klompe nošene najčešće uz debele sive ili bijele vunene čarape, koje su na Valpovštini zvali fusekle. Međutim, ovu vrstu obuće nosili su naši Šokci i ljeti, ali tada na bosu nogu.

Drvene klompe su izrađivali priučeni seljaci-obrtnici od mekih vrsta drveta, najčešće lipe ili vrbe, posebnim kompletom alata i pomagala. Seljaci su klompe najčešće izrađivali u zimskom periodu, kada nije bilo većih poslova u polju. Izrađivale su se u svim veličinama, pa su ih jednako rado nosili i stariji i djeca.
Pojava ove vrste obuće u nas podudara se sa značajnijim doseljavanjem podunavskih Švaba u Valpovštinu i širu okolicu. Naime, oni su redovito bili i vješti obrtnici, osim što su se bavili zemljoradnjom. Švabe su osobito rado nosili i bavili se izradom drvenih klompi, koje su zvali Holzklompen. Domaći Šokci vrlo brzo su usvojili ovu jeftinu i zdravu obuću, pa su i sami preuzeli vještinu njihove izrade. Kao zanimljivost valja istaći da je pred drugi svjetski rat njemačka manjina od klompi napravila pravi kult njegujući svoj novopobuđeni nacionalni identitet. Tako je u Valpovu organizacija Kulturbunda organizirala čak i vrlo popularne plesne večeri u klompama, tako zvani Klompenbal, u kojemu su svi plesni parovi i posjetitelji morali biti obuveni u klompe. Upravo je vrhunac popularnosti ove vrste obuće padao između Prvoga i Drugog svjetskog rata, da bi prodor industrijske gumene i kožne obuće na selo do sredine šezdesetih godina potpuno istisnuo simpatične klompe iz uporabe. Tako su danas klompe postale samo uspomena i muzejski eksponat.

Izrada klompi u početku je bila djelo samoukih seljaka-obrtnika, pa je u brojnim selima Valpovštine bio po neki vješt seljak koji je posjedovao alat i bavio se izradom klompi. Rastom potražnje pred Drugi svjetski rat izrada klompi – klomparstvo postala je na Valpovštini pravi obrt. Tako su se klompe redovito prodavale na stočnim i robnim sajmovima po Slavoniji, osobito na vašaru u Valpovu četvrtoga prosinca.
U Valpovu su još osamdesetih godina dvadesetoga stoljeća bili poznati posljednji majstori klompari: Jozo Brezovac, Konrad Fuderer i Kubala. Iz Ladimirevaca je bio vrlo poznat Martin Maričić, a u Tiborjancima Dušanić.
Danas je ovaj obrt praktički nestao i tek sada na terenu nekoliko mlađih entuzijasta uz pomoć naslijeđenih alata i priča svojih starih obnavlja ovu zaboravljenu vještinu. Tradiciju ladimirevačkoga klomparstva oživljava unazad nekoliko godina majstor Ivo Janjić.

 

 
Baner
Suveniri Vranjković
Baner
Baner
Baner
Da li podržavate dosadašnje upravljanje javnim financijama grad Valpova ?
 
Baner
Baner
Trenutno aktivnih Gostiju: 65 
Baner