Baner

Ladimirevčani

Kako smo snimili film o Ladimirevcima

Datum objave: 23. listopad 2015

Kako smo snimili film o Ladimirevcima...

 

Više...

 

Ladimirevački Nijemci zaboravljena povijest jedne manjine

Datum objave: 21. studenog 2014

UVOD

 

 

Govoreći o pojavi Nijemaca na Valpovštini, ne možemo izbjeći širi kontekst slavonske Podravine, Baranje, pa i cijele Slavonije, jer se utjecaj ove narodne zajednice, odnosno manjine tijekom kojih 200 godina njihove prisutnosti u navedenom zemljopisnom prostoru odrazio na svu puninu života slavonskoga sela. Stoga je potrebno steći kratki uvid u okolnosti dolaska i kasnijega života doseljenih Nijemaca u našem širem zavičaju, kao i događanja koja su u svjetskim razmjerima uzrokovala sudbinu ljudi na ovim prostorima, a time i odredili pojedinačne sudbine lokalnih zajednica u pojedinom naselju, konkretno u slavonskom selu Ladimirevcima Prvi val naseljavanja Nijemaca poklopio se sa razdobljem pojačane kolonizacije napuštenih novooslobođenih krajeva Ugarske i Hrvatske (Slavonije) nakon odlaska Osmanlija. Tada Nijemci dolaze u Banat, Bačku, Baranju, Srijem i Slavoniju u tri vala tijekom 18. stoljeća. Na područje Srijema i Slavonije tom prigodom stižu njemački doseljenici samo u manjem broju i tek u nekoliko naselja, o čemu nam svjedoči F. S. Engel navodeći da osim u Novoj Rumi, te Sotinu i Jarmini nema seoskih naselja s njemačkim življem, uglavnom zbog bolesti kojima su u ovim krajevima izloženi. Većinom tada (1786. godine) žive u gradovima i trgovištima kao zanatlije ili nadničari i općenito ih domicilno stanovništvo naziva Švabama, što će ostati uobičajeni naziv za ovu manjinu u našim krajevima. Nijemce tijekom 18. stoljeća na svoja vlastelinstva naseljavaju ugarski i slavonski veleposjednici kao obrtnike, trgovce ili službenike, ali i kao poljodjelce, želeći unaprijediti ovdašnju nerazvijenu privredu, koja vapi za ovom vrstom djelatnika. Putopisac Taube 1778. godine napominje da su doseljeni Nijemci, kao i ostali doseljenici u Slavoniju i Srijem, po državnom zakonu prvih šest godina oslobođeni od svih vladarskih davanja i nameta, dok oslobođenje od kuluka (rabote) i drugih dadžbina vlastelinu traje do tri godine, a zatim naseljenici moraju postati kmetovi vlastelinstva. Stoga mnogi od njih poslije isteka ovoga roka prodaju imanje i krišom nestaju s vlastelinstva.

Više...

 

ZABORAVLJENE RIJEČI I IZRAZI U LADIMIREVCIMA I OKOLICI

Datum objave: 25. ožujak 2013

Nastupom novih vremena i napuštanjem starih poslova i djelatnosti kojima su se naši stari bavili, brojne riječi i izrazi nestali su iz svakodnevnoga govora mlađih generacija. Svakodnevno ih zamjenjuju "novi" moderni termini pridošli putem video medija iz anglosaksonskog govornog područja. Tako danas naša djeca vjerojatno više niti ne razumiju ponekog starinu kada počne govoriti starim šokačkim govorom i izrazima. Stoga smo zabilježili neke od tih izraza u želji da ih sačuvamo i učinimo dostupnima posjetiteljima naše web-stranice, te da pokrenemo interaktivnu akciju prikupljanja starih riječi i izraza odnosno izreka i poslovica. Pozivamo da preko naše facebook stranice doprinesete i povećate fond riječi ovoga kratkog rječnika, naravno uz tumačenje značenja i konteksta u kojemu se navedeni izraz koristi, a mi ćemo ga unijeti u popis.

Više...

 

Fabijan Šovagović

Filmski, kazališni i TV-glumac, rodio se u Ladimirevcima, slavonskom selu pored Valpova 4. siječnja 1932. godine. Podrijetlom je iz zemljoradničke obitelji, a o svom djetinjstvu sam je rekao slijedeće: "Moj otac Josip i mati Tonka imali su nas četvero, dva brata i dvije sestre. Moj stric je imao kćer i sina. Svi smo živjeli u jednoj kući. Imali smo jednu sobu od sokaka u kojoj je bila peć i u kojoj smo spavali mi - sva djeca. Otac mi je umro kad mi je bilo sedam godina, a majka, koja me željela dati u popove, jer sam bio najmlađi, tri godine poslije njega. Stric je ispunio njezinu želju i dao me na školovanje u Osijek. Bio sam dobar đak u nižoj školi, recitirao sam pjesme i bio ministrant".

 

Više...

 

Đuro Zvonarić

Rođen 1944. godine u Svetom Đurađu kraj Donjeg Miholjca. Osmogodišnju školu završio u Svetom Đurađu, a srednju školu učenika u privredi završio u Donjem Miholjcu 1963. godine, sa zvanjem građevinski i galanterijski limar.

Ženi se 1967. godine iz mjesta Ladimirevci gdje je i napravio obiteljsku kuću 1970. godine. Odlaskom u mirovinu započeo je sa izradom suvenira od lima točnije replikom slatkovodnih riba. Kako je strastveni športski ribolovac cijeli život, velika ljubav prema ribama dala mu je inspiraciju za izradu suvenira slatkovodnih riba. Sa svojim suvenirima izlagao je unazad pet godina na mnogobrojnim sajmovima i izložbama u sklopu Ribolovnog društva „Amur“ i udruge „Mladi poduzetnik“ iz Ladimirevaca. Ovi vrijedni suveniri mogu se naručiti na adresu:

Više...

 
Baner
Suveniri Vranjković
Baner
Baner
Baner
Da li podržavate dosadašnje upravljanje javnim financijama grad Valpova ?
 
Baner
Baner
Trenutno aktivnih Gostiju: 86 
Baner