Baner

Povijest Ladimirevaca

Povijesni pregled

Karta Hrvatske za vrijeme turskih osvajanja

Najstariji pisani trag o naseljenosti na prostoru današnjih Ladimirevaca datira iz 1332. godine, kada je u popisu župa Osuvačkog arhiđakonata Pečuške biskupije popisana bogata župa svetih Kuzme i Damjana s istoimenom srednjovjekovnom crkvom smještenom na današnjem starom ladimirevačkom groblju.

Međutim, neolitički ostaci stari više tisuća godina koji su pronađeni na obližnjoj rudini Željkovac, dokazuju da je ovo područje bilo naseljeno ljudima i mnogo ranije. Također, preostali nazivi u prostoru (toponimi) svjedoče o ranoj slavenskoj i hrvatskoj nazočnosti u ovome kraju Valpovštine.

Više...

 

Polje moje

I danas se stariji Ladimirevčani prisjećaju naziva predjela u polju. Ta su imena najčešće nastajala prema biljkama: Grabik, Brezik, Repišće, Trnovac, Kalenovica.... ili prema životinjama koje su tamo nalazile utočište. Kokošar, Krtinjače, Okunovo (okun - bulješ), dok je dio polja dobio ime prema vlasnicima koji su tamo imali zemlju: Borin gaj, Pavlovci, Ivanovačko polje, Palenovac, Bačkoš, Željkovac, Dimitrovac, Kovačeva adica, Stevančeva adica, Poznanovica...

Drugi dio polja duguje svoje ime kulturama koje su tamo dobro rodile: Kršće, Pašnjak, Dubravka, Krčevine, Kućište... i prema osobinama tla: Ravan, Pleso (golo zemljište.) Mali i Veliki Budžak, Crnice, Košnjar, Korlatine (tvrda zemlja), Dančar (pred starim grobljem) i prema položaju mjesta: Za Buzinci, Siget, Za grobljem, Adica, Buzinci, Selišće, Zagajci, Prisunčani, Otok, Đurđevica, Vrbanov gaj, Svračjak, Močilno, Ležajišće, Vrbljača, Bičino (mladi bik), Kod jošića, Ranopašnica...

27.07.1994.

 

Lad i mir Evici

Legenda kazuje da je selo dobilo ime prema riječima koje su bile ispisane na križu groba jedne djevojke sahranjene na ulazu u selo. Što je pisalo na križu? Roditelji rano preminule djevojke Evice - uvenule od nesretne ljubavi za mladićem kojemu su njegovi roditelji namijenili drugu mladu! – stavili su na križ ove riječi: Lad i mir-Evici. I tako je naselje prema toj roditeljskoj poruci dobilo ime Ladimirevci!

Legenda, kao i svaka legenda, lijepo zvuči i može se prihvatiti kao narodno predanje i vjerovanje. Znanstvenici, međutim, tvrde da je selo dobilo ime - kao i mnoga druga u našem kraju- prema staroslavenskom osobnom imenu Ladimir (danas Vladimir). Ta je pretpostavka bliže istini jer i mnoga druga mjesta u našem okruženju svoje ime duguju osobnim imenima ljudi: Petrijevci, Habjanovci, Zelčin (baba Zelča!), Ivanovci, Marjančaci, Tiborjanci, Veliškovci, Marijanci...

Ime Ladimir donijeli su prvi žitelji sela iz Bosne, odakle doseljenici vuku podrijetlo i prije nadiranja Turaka. Zanimljivo je da su i nazivi pojedinih krajeva sela- sokaka- bili vezani za osobna imena, pa je tako i danas znani Mikolin kraj dobio ime prema kućedomaćinu Mikoline zadruge; "Švabik" prema naseljenicima Švabama koji su došli iz Bačke (o čemu svjedoči i ime polja Bačkoš!) gdje su imali svoje posjede; Dimitoravac prema osobnom imenu Dimitar, dok Gložik svoje ime veže za grm je glog, a Mlaka za pišteću vodu...

27.07.1994.

 

Kako su ladimirevčani radili i gradili - jedan model uspješne ruralne zajednice

Žetva parnom vršalicom između 1920. i 1930.

U prigodi proglašenja Dana Ladimirevaca, koji je po prvi puta obilježen 15. rujna 2007. godine, prisjetili smo se da svijet ne počinje od nas, već da su razvoju i izgradnji Ladimirevaca svoj obol dale brojne ranije generacije naših mještana. Zbog tih ljudi je i uvedeno obilježavanje ovoga Dana, kako bi se nove generacije prisjetile i zahvalile za napore svojih starih u izgradnji zavičaja, te pokazale svoja vlastita postignuća.

Naime, staro naselje na prostoru današnjih Ladimirevaca zasigurno je zasvjedočeno u pisanom obliku već 1332. godine, iako su u bliskoj okolici mjesta pronađeni tragovi neolitičke naseljenosti stari više tisuća godina (rudina Željkovac). U svakom slučaju, u našemu užem zavičaju žive ljudi u neprekinutom slijedu barem od 14. stoljeća do danas, izgrađujući i oplemenjujući prostor u kojemu žive.

Više...

 

Sve naše poplave


Zadnje dane svibnja i prvi tjedan lipnja ove godine obilježile su velike količine kiše, koja je neprestance padala tijekom nekoliko dana i noći. Tako je na Valpovštini i širem području Slavonije u tih nekoliko dana palo između 150 i 200 litara kiše po kvadratnom metru, što je prvo dovelo do izlijevanja kanala, a zatim i do prelijevanja Vučice i Karašice u okolna polja. Ovolike količine oborinske vode prvi su puta nakon četrdesetak godina ozbiljno ugrozile i domove Ladimirevčana, a silina vodene mase dijelom je urušila dotrajali cestovni most na izlazu iz Ladimirevaca prema Satnici (trećega lipnja navečer), pa je lokalna cesta zatvorena za promet. Od prvoga pa sve do petoga lipnja trajala je neprekidna borba dvadesetak ladimirevačkih vatrogasaca, djelatnika vodoprivredne tvrtke Karašica-Vučica i mještana sa vodenom stihijom. Intervencije vatrogasaca su se redale tih dana i noći počevši od Ulice braće Radić, preko Mlake, ulica Ive Lole Ribara i Vladimira Nazora, pa sve do Ulice Đuke Maričića u kojoj su za obranu kuća obitelji Pušić, Malenica i Miletić korištene i crpke i vreće s pijeskom. Zahvaljujući velikoj crpki Hrvatskih voda, koja je vodu izbacivala na kritičnim mjestima, situacija je ostala pod kontrolom i nije došlo do proboja nasipa u samome mjestu.

Više...

 
Baner
Suveniri Vranjković
Baner
Baner
Baner
Da li podržavate dosadašnje upravljanje javnim financijama grad Valpova ?
 
Baner
Baner
Trenutno aktivnih Gostiju: 33 
Baner